Autor: Slavko Preradović
Datum objave: 17.10.2008
Komentari:
Morate se logirati ili registrirati da bi ocijenili ovaj članak
0,00


SVETI GRAL JUDO ŠPORTA

Osnovni judo principi

JIGORO KANO, utemeljitelj juda: „Judo predstavlja način pomoću kojeg možemo najefikasnije upotrijebiti fizičku i psihičku snagu. Vježbajući vas napadu i obrani, judo ojačava vaše tijelo i duh, te vam pomaže da judo principe prihvatite kao svoje. Na taj način se usavršavate i postajete vrijedan član zajednice, a to je i konačan cilj juda“.

Tehnike juda baziraju se na određenom broju principa, koje određuju biomehanički zakoni. Zavisno kojoj grupi tehnika pripada, dolazi do izražaja jedan, a u drugim situacijama drugi princip. Judo se zasniva na pet osnovnih principa:


1. PRINCIP KONCENTRACIJE ENERGIJE
Onaj koji izvodi tehniku (Tori) mora svu svoju psihičku i fizičku energiju koncentrirati na tehniku koju izvodi i to u onom smjeru u kojem je njegov protivnik (Uke) u tom momentu najslabiji. Koncentriranje energije u jednom smjeru neophodno je jer bi rasipanje energije omogućilo ukeu da spriječi napad. Ukoliko tori ne uspije koncentrirati svu svoju energiju, uke može, ne samo spriječiti izvođenje torijeve akcije, već i izvesti protuakciju i pobjediti. Pri izvođenju akcija pretpostavlja se da je čitava energija koncentrirana u trbuhu (Hara) i to u točki koja se nalazi za dva prsta ispod pupka.
Upravo u cilju koncentracije cjelokupne psihičke i fizičke energije prema najslabijoj točki protivnika, često se dobija dojam da za izvedbu judo tehnika nije potrebna fizička snaga. To svakako nije točno, jer je snaga uvijek potrebna da bi se izvršila neka akcija. Dojam da se neka tehnika izvodi lako, nastaje zbog toga što je nesrazmjerno velika količina energije koncentrirana u smjeru u kojem joj se može suprostaviti neznatan otpor.

2. PRINCIP POPUSTI DA BI POBJEDIO
Ovaj princip najbolje objašnjava sve principe juda i govori da se nikada ne suprostavljamo „živoj“ sili u istom smjeru kome ona djeluje. Princip popusti da bi pobjedio je najkarakterističniji za judo jer judoka se nikada na direktan način ne opire pokušajima protivnika. Ako protivnik gura, a vi odgovarate također silom, nastaje mrtva pozicija u kojoj nitko ne može ništa, a obojca bespotrebno troše snagu. Međutim, ako se vi ne opirete guranju protivnika, već na odgovarajući način i u pravom momentu popustite, protivnik će izgubiti ravnotežu, te sam pasti, ili će vama biti potreban vrlo mali napor da ga bacite na tlo.
Ako protivnik vuče i pokušava izvesti tehniku, bilo bi nelogično ukočiti se i tako sprječavati njegova nastojanja. U tom bi slučaju pobjedio onaj koji je fizički jači. Pravi judoka neće se ukočiti već će u pravom trenutku izvesti kontra tehniku, iskoristivši na taj način napad protivnika.
Princip popusti da bi pobjedio, dozvoljava judoki, da osim svoje, koristi i snagu svog protivnika. Izvođenje tehnika postaje vrlo lako i vrši se bez napora. Svaki pokret i svaki pokušaj protivnika može se iskoristiti za izvođenje tehnike. Kako judoka u realnoj borbi nikad ne napada već se uvjek samo brani, princip popusti da bi pobjedio posebno dolazi do izražaja.
Zbog toga se prilikom vježbanja tehnika treba držati mekano, da opušteni položaj tijela pređe u naviku. Ukočeno držanje pogoduje povredama, koje u judo športu nisu rijetke. Nije od malog značaja ni činjenica da ukočeno držanje tijela izaziva smanjenje psihofizičkih reakcija.

3. PRINCIP PRAVOG MOMENTA
Ovaj princip zahtjeva izvođenje tehnike upravo u onom momentu koji je najpogodniji za izvođenje upravo te tehnike. Ako tori pokušava napasti nekom tehnikom u momentu kad se uke drži tako da je tu tehniku teško ili nemoguće plasirati, torijev će se pokušaj završiti ne samo neuspjehom, već će tori postati žrtva kontratehnike. Suprotno tome, tehnika se može uspješno i bez posebnog napora izvesti u momentu kada je položaj protivnikovog tijela takav da je dovoljno još vrlo malo učiniti da bi se tehnika do kraja izvela.
Kako međusobni položaj tijela može biti vrlo različit, očito je da je u judu moguće izvesti vrlo veliki broj tehnika u određenom momentu.

Moment za izvođenje neke tehnike može se dobiti i popratnom akcijom. Da bi se obranio od prvobitne prijetnje, protivnik će svojom reakcijom pružiti mogućnost izvođenja neke druge akcije. Borba se zbog toga sastoji uglavnom od kombinacija a rijeđe se čekaju greške protivnika.


4. PRINCIP NERAVNOTEŽE
Prije izvođenja svake tehnike potrebno je protivnika dovesti u stanje neravnoteže, tj. dovesti tijelo protivnika u takav položaj u kojem protivnik nije u stanju da po volji mijenja položaj svoga težišta. Tori mora biti u stanju dinamičke ravnoteže, tj. da je na taj način uspostavio kontakte s ukeom koji je u neravnoteži, te da može izvesti akciju u onom smjeru koji ide njemu u prilog. Ravnoteža tijela koncentrirana je u jednoj točki, koja se poklapa s točkom za koju se smatra da je u njoj koncentrirana energija organizma. Da bi se ovladalo ravnotežom protivnika, potrebno je da se njegov trbuh (Hara) na direktan ili indirektan način drži pod kontrolom. Suprotno tome, onaj koji želi spriječiti akciju protivnika mora nastojati u prvom redu uspostaviti ravnotežu, tj. da po volji kontrolira položaj svog centra energije (trbuh). Na taj način, borba u judu stalno je izmjenjivanje statičke i dinamičke ravnoteže i neravnoteže.

5. PRINCIP MAKSIMUMA EFIKASNOSTI ili SAVRŠENSTVA
Ovaj princip zahtjeva da svaka akcija bude izvedena na najbolji mogući način. Ako neka tehnika nije savršeno izvedena, onaj koji ju izvodi u opasnosti je da postane žrtva kontra tehnike. Dobro izvedena tehnika prepoznaje se na prvi pogled po tome što je istovremeno i lijepo izvedena. Loše izvedena tehnika nikad ne izgleda lijepo. I obrnuto - ono što je lijepo izvedeno gotovo uvijek je dobro i efikasno.
Zbog toga se princip savršenstva često naziva i principom maksimuma efikasnosti.
Savršenstvo se postiže točnim uspostavljanjem kontakta i precizno doziranim kontrakcijama raznih mišićnih grupa. To je uvijek plod dugotrajnog vježbanja. U judu je uloga vježbanja nesrazmjerno veća od uloge talenta.

ETIČKI PRINCIPI ili ETIKA JUDO ŠPORTA

U judu ili nekoj drugoj športskoj borbi važno je pobjediti. Naravno uz poštivanje etičkih principa, da nebi ozljedili protivnika u postizanju krajnjeg cilja pobjede!!!
Važno obilježje judo športa u odnosu na druge športove su strogi i posebni etički principi kojih se mora pridržavati svaki judoka. Bit juda i njegov duh koji ga čini tako efikasnim počiva na ovim principima etike. Judo je opasno oružje i svaka zloupotreba može izazvati neželjene posljedice, zbog toga se istinski judoka treba pridržavati ovih etičkih principa:

1. JUDOKA NIKADA NE NAPADA PRVI, UVIJEK SE BRANI, OSIM U SLUČAJEVIMA KADA JE NEČIJI ŽIVOT UGROŽEN, TADA JE DUŽAN ZAŠTITITI GA.

2. UKOLIKO DOĐE DO SUKOBA, JUDO SE UPOTREBLJAVA KAO KRAJNJE SREDSTVO, AKO SE NA DRUGI NAČIN NE MOŽE ZAŠTITI VLASTITI ILI TUĐI ŽIVOT.

3. IPAK AKO DOĐE DO TOGA DA SE MORA PRIMJENITI JUDO KAO SREDSTVO OBRANE, TREBA ŠTO JE MOGUĆE VIŠE ŠTEDJETI ŽIVOT I ZDRAVLJE PROTIVNIKA.

4. UKOLIKO DOĐE DO POVRJEDE TIJEKOM VJEŽBANJA, PA ČAK I TEŽE, NIJE DOPUŠTENO NIKOGA OKRIVITI, PA ČAK NI SEBE.

5. CJELOKUPNO PONAŠANJE JUDOKE U JUDO SREDINI I VAN NJE MORA BITI U SKLADU SA ŠPORTSKIM, MORALNIM I ETIČKIM PRINCIPIMA DRUŠTVA.
1688
Kategorije: Judo
Nek se čuje i Vaš glas

Morate se logirati ili registrirati da bi mogli napisati komentar
Najpopularnije
Najnovije