To ste sigurno do sada mnogo puta imali prilike čuti. Uistinu sportaši trebaju paziti na svoju prehranu i unositi dovoljne količine bjelančevina. U suprotnome njihov sportski razvoj biti će ograničen.
Bjelančevine su najvažniji biološki sastojci svake žive stanice i glavni građevni materijal neophodan za rast i obnavljanje tkiva, a uključene su u gotovo sve biokemijske procese stanica. Zbog toga se o bjelančevinama iz hrane govori kao o zaštitnim prehrambenim tvarima.
Građene su od dvadesetak različitih aminokiselina, međusobno povezanih poput karika u lancu.
Redoslijed i broj tih karika određuje specifične karakteristike svake bjelančevine. Određena smjesa različitih molekula bjelančevina upravlja svim biološkim funkcijama određene stanice i specifična je za određenu vrstu živog organizma. Promjenom redoslijeda samo jedne karike u lancu nastati će nova bjelančevina, potpuno novih osobina.
Ribosomi su "tvornice bjelančevina". U njima se povezuju karike (aminokiseline) u polipeptidski lanac molekule bjelančevine. Tako nastala bjelančevina preuzima namijenjenu joj zadaću izgradnje određenih struktura, katalizatora određenih metaboličkih procesa ili stvaratelja mehanokemijske energije potrebne, recimo, za pokretanje krila leptira.
Proteini ili bjelančevine nalaze se u raznim vrstama prehrambenih namirnica. Može se gotovo reći da su u većim ili manjim količinama zastupljeni u svoj hrani osim u rafiniranim šećerima i mastima.
Esencijalne aminokiseline organizam uglavnom namiruje iz namirnica životinjskog porijekla, kao što su npr. meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, a od namirnica biljnog porijekla dijelom iz mahunarki (grah, leća, soja).
Najveću biološku vrijednost imaju bjelančevine majčinog mlijeka i bjelančevine jaja, budući da se nakon resorpcije u organizmu gotovo u potpunosti.
dnevne potrebe iznose oko 0.7 g/kg tjelesne mase, za djecu i mladež u vrijeme intenzivnog rasta 1-1.5 g/kg, a za dojenčad oko 2 g/ kg tjelesne težine.
Proteini, ovisno o svojoj građi, provode čitav niz različitih aktivnosti unutar organizma. Prva i osnovna zadaća proteina je njihova neophodnost u procesu rasta i razvoja. Za bilo koji dio našeg tijela koji prolazi kroz proces rasta ili regeneracije, stvaraju se nove tjelesne stanice, koje trebaju proteine za svoju izgradnju i uspostavljanje odgovarajuće funkcije. Ovisno o dobi i spolu potrebe za bjelančevinama se znatno mijenjaju.
Druga velika zadaća proteina je nadomještavanje oštećenih i odumrlih stanica. Stanice koje trebaju uobičajeni nadomjestak jesu između ostalih: stanice krvi, bubrega, jetre, mišića, te naravno stanice kose, nokti, zubi i kosti.
Proteine možemo podijeliti na:
• Jednostavne – sastavljene samo od aminokiselina
• Složene – sastoje se od proteinskog i neproteinskog
Sportašima su proteini vrlo važni kako njihov trud ne bi otišao u „vjetar“. Mnogi sportaši troše svoje tijelo i proteine koje uzimaju iz svakodnevne prehrane stoga je nužno da u organizam unesu dodatke prehrani koje sadrže proteine. Svakako preporučamo aminokiseline koje se piju prije i nakon treninga. One će zaštiti i sačuvati vaše mišiće od trošenja.
I napominjemo a ne morate uzimati dozu veću od prepisane jer ju vaša jetra ne može probaviti pa tako novac bacate u vjetar jer će ti proteini samo proći kroz vas.